Teslio

Prikupljanje dobrih prijedloga i ideja može biti korisno za kompanije koje se dobro snalaze u okruženju društvenih medija.

 Kada je kupac zainteresovan za određeni proizod i želi pronaći informacije o njemu na Internetu, vrlo je vjerovatno da će ih tražiti i dobiti i putem stručnih članaka, diskusionih grupa, komentara, kritika ili pohvala koje su napisali ljudi sličnih interesovanja.
Pošto društveni mediji povezuju veliki broj ljudi i grupe prijatelja koji često dijele slična interesovanja, dobra preporuka može biti odlučujuća, pa su ti mediji jednako važni kao i dobro pozicioniranje na Internet pretraživačima.

Stoga, analogno slici gore, društveni mediji pružaju određene mogućnosti "malima" da se nose sa "velikima".

Postoji više vrsta društvenih medija:

• Društvene mreže – omogućavaju korisnicima da naprave Web strane, da se povežu sa prijateljima i da dijele sadržaj i komuniciraju. Najveće društvene mreže su: Facebook, Twitter i Bebo a to uskoro planira postati i Google +.
• Blogovi – možda najpoznatija forma društvenih medija predstavljaju online dnevnike gdje se zadnje postavljeni tekstovi pojavljuju među prvima na pregledu.
• Wikis – društveni mediji koji omogućavaju korisnicima da dodaju novi ili mijenjaju postojeći sadržaj ili da kreiraju  nove Web strane koje su povezane sa prethodnim. Najpoznatiji takav medij je Wikipedia, online enciklopedija, koja samo na engleskoj verziji sajta ima preko dva miliona strana.
• Podcast - Naziv podcast je nastao kombinovanjem akronima POD (Personal On Demand) i engleske riječi broadcast. Ove vrste sajtova sadržavaju audio ili audio-video zapise koji se online distribuiraju i namijenjeni su slušanju ili gledanju na računaru, digitalnim prenosnim uređajima kao što je iPod ili korištenjem uređaja kao što je Apple TV.
• Forumi – predstavljaju mjesta za online diskusije, često oko određenih tema ili interesovanja. Oni su nastali prije stvaranja termina “društveni mediji” ali su i dalje moćan i popularan dio online zajednice.
• Društveni mediji za razmjenu sadržaja – predstavljaju sajtove koje organizuju i dijele posebne vrste sadržaja. Najpopularniji društveni mediji te vrste su Flickr koji okuplja korisnike zainteresovane za fotografije, del.icio.us sajt za čuvanje, dijeljenje i otkrivanje zanimljivih Web strana i YouTube za razmjenu video fajlova.
• Mikroblogovi – društvene mreže kombinovane sa mini blog opcijama, gdje se male količine sadržaja distribuiraju online ili putem mobilnih telefona. Najpoznatiji sajt ove vrste je Twitter.

Marketing kroz društvene medije najvećim dijelom predstavlja promociju brenda, istraživanje tržišta i ciljne grupe potrošača, generisanje njihovog mišljenja, prijedloga i ideja, usmjeravanje posjetilaca na sajt, viralno širenje vijesti (od jednog korisnika prema drugim korisnicima), razvoj baze korisnika, podizanje kredibiliteta i povjerenja u brend.

Prikupljanje dobrih prijedloga i ideja može biti korisno za kompanije koje se dobro snalaze u okruženju društvenih medija. Na primjer, IBM je pozvao 300 hiljada ljudi na razvijanje projekta u online igri Second Life. Na taj način su skupljene povratne informacije, reakcije i ideje od gostiju u igri.

Najvažniji zadaci Internet marketinga u društvenim medijima su:
• Utvrđivanje online prisustva kompanije i promocija poslovne marke (brenda)
• Istraživanje potrošačkih navika
• Razvijanje ideja za nove marketinške strategije
• Usmjeravanje saobraćaja na sajt
• Uvećavanje publiciteta vijestima iz marketinške kampanje
• Poboljšavanje pozicioniranja u rezultatima pretraživanja

U ostvarivanju ovih rezultata podrazumijevane aktivnosti su:
• Uključiti se – pratiti šta se dešava u društvenim medijima za vrijeme trajanja kampanje: (najčitaniji blog autori, forumi, vijesti)
• Kreirati ili pronaći sadržaj za društvene medije
• Diskutovati – bilo koja kampanja o kojoj se ne spominje na društvenim mrežama, faktički i ne postoji. Potrebno je omogućavati i podsticati diskusiju.
• Promovisati – najbolji efekat u promovisanju ostvaruje se preko distribuiranih mreža kao što je Facebook.
• Mjeriti učinak – analizirati, praviti mjerila učinka kampanje. To mogu biti blog sajtovi (da li je marketinška kampanja uticala na stvaranje sadržaja), diskusije u Facebook grupama i forumima (da li se pojavljuju teme koje se tiču marketinške kampanje), stopa povećanja posjeta sajtu, analiza povećanja ključnih riječi korištenih u kampanji u određenim društvenim medijima i sl.

Viralni marketing

Viralni (virusni) marketing i virusno oglašavanje su marketinške tehnike koje podstiču zainteresovanost za neki brend ili sa kojima se uz minimalne troškove postižu određeni marketinški ciljevi.
U viralnom marketingu distribucija sadržaja i podataka među potrošačima liči na širenja virusa pa je stoga i takav naziv za tu vrsta marketinga. Startegija viralnog marketinga uključuje kreiranje online sadržaja koji je dovoljno neobičan i zanimljiv da bi ga ljudi prosljeđivali jedan drugom ili širili vijest o tome širom Interneta.

Društveni mediji predstavljaju idealnu priliku za primjenu viralnog marketinga a neke od najboljih tehnika su:
1. Kreiranje lista – ljudi vole liste (npr. “top deset” liste) i kreiranje lista može privući posjetioce i povećati saobraćaj prema sajtu.
2. Kreiranje online kvizova
3. Postavljanje interaktivnog videa - obično flash video u kojem posjetioci mogu dodati druge slike ili tekst
4. Postavljanje zanimljivih slika, video materijala ili foto eseja vezanih za neku priču
5. Kreiranje ili postavljanje korisnog softvera ili online alata i servisa
6. Kreiranje stručnih članaka tipa “Kako da”.

U smislu optimizacije sajta za pretraživače, ciljevi viralnog marketinga mogu biti povećanje broja dolaznih linkova, povećanje broja posjeta sajtu, povećanje konverzije posjetilaca sajta, predstavljanje brenda kompanije, proizvoda i usluga, širenju pozitivnih komentara i citata o kompaniji na Internetu i drugo.
Ključ efektivnog online viralnog marketinga je da se kreira i realizuje ideja koja će navesti  potrošače na reakciju, sa sadržajem kojeg bi oni poželjeli podijeliti sa drugima. Ovaj način promocije ne samo da se realizuje sa malim troškovima nego može biti i uvjerljiviji u poređenju sa standardnim.

Mjerenje efekta marketinške kampanje

Nije lako doći do podataka koji bi govorili o tome koliki je povrat investicija koja su uložena u kampanju u društvenim medijima, ali ipak postoje drugi načini kojima se može izmjeriti uspjeh takvog marketinškog truda kao što su: domet kampanje, frekvencija i saobraćaj, uticaj, transakcije i zadržavanje korisnika.
Domet se određuje prema broju linkova koji su postavljeni prema tekstu ili materijalu koji čini marketinšku kampanju, koliko se teme kampanje spominju na Tweeter-u ili koliko se povećao broj konekcija na Facebook fan page strani.
Za određivanje dometa može poslužiti alatka Yahoo! Site Explorer koja daje informacije o prisutnosti nekog sajta na Internetu.
Frekvencija i saobraćaj se određuju prema broju posjeta i ostavljanju komentara posjetilaca. Ukoliko nije bilo nekih drugih aktivnosti na sajtu a znatno se poveća broj posjeta, kampanja se može ocijeniti uspješnom.
Uticaj se mjeri posmatranjem diskusionih grupa i analizom koliko se govori o temi koja je povezana sa marketinškom kampanjom. Ukoliko korisnici razgovaraju o bliskoj temi, prate i komentarišu, može se zaključiti da je kampanja ostavila uticaja.
Za mjerenje uticaja može poslužiti alatka Google Alerts. Google Alerts vrši monitoring sadržaja i automatski obavještava korisnike kada se negdje na Internetu pojavi sadržaj sa terminima koje je korisnik odredio. Sa ovom alatkom se može utvrditi da li je i gdje marketinška kampanja uticala na povećanje broja tema koje su korištene u kampanji.
Transakcije pokazuju koliko se preuzima materijal koji je postavljen na sajtu, da li je broj korisničkih registracija povećan za vrijeme kampanje i koliki je broj narudžbi putem sajta.
O kvalitetu kampanje govori i broj posjetilaca. Ukoliko se broj posjeta ne smanjuje nakon završetka kampanje i to govori o njenoj uspješnosti.